Sjeverna Makedonija i Albanija su zbog dobrodošlice za pregovarački sto kasnije ove godine. Poslednjih nedelja tenzije na Zapadnom Balkanu rastu, što nam pokazuje kakva nas nebezbedna budućnost čeka u Evropi ako odustanemo od inauguracije regiona u EU. Samo nekoliko sedmica ranije, neslaganje oko broja upisa u motorna vozila značajno je eskaliralo odnose između Beograda i Prištine i pokrenulo diskusiju o normalizaciji njihovih zajedničkih odnosa nekoliko godina unazad. Od prošle godine u Crnoj Gori zapravo raste društveni, duhovni i etnički stres. U Bosni i Hercegovini političari u Republici Srpskoj iskreno govore o pokušaju napuštanja zajedničke države. Ovi događaji još uvek ne dočaravaju srceparajući scenario nakon raspada prethodne Jugoslavije početkom devedesetih. Ipak, dovoljan je jedan meč, a vrući problem može se još jednom brzo rasplamsati na Balkanu.
Ako mi nismo tamo, neko drugi će doći
Danas se nacije Zapadnog Balkana uglavnom drže u opuštenom suživotu uz povoljnu viziju članstva u Evropskoj uniji ipak, ona je zapravo tek nedavno oslabila i takođe je mnogo manje razumljiva i pouzdana. Svakako bi bilo opasno za političare Zapadnog Balkana da pretplatu na EU vide kao nepraktičnu, kao politički značajno privlačnu za njih da traže Neevropska rješenja za pitanja u svom regionu. Ako se izgubi evropska perspektiva za naše susede, mi kao Evropljani ćemo baciti značajan uticaj na mirnu i demokratsku budućnost ovog taktički važnog područja. Ne možemo to priuštiti, jer je Zapadni Balkan sa svih strana okružen državama članicama EU. Ipak, moramo biti oprezni, jer se razne druge svjetske sile trenutno bore za najmanje jednu geopolitičku stopu na balkanskim vratima – bilo da razgovaramo o Crnoj Gori, koja je ušla u nevolje zbog kineskog finansiranja, ali i ruskih dezinformacija, ili o Bosni i Hercegovini, gdje se sve više čuju i vide istaknuti politički glasovi iz Moskve, ali i Ankare.
Potvrđeno! Ova zemlja je formalno dobila pretplatu u Evropskoj uniji
Lideri Kosova odobrili su u srijedu glavnu prijavu kojom se od Evropske unije traži status kandidata za svoju zemlju. Izveštaj je preuzet iz AP. Šef kosovske države Vjosa Osmani, predsjedavajući parlamenta Glauk Konjufca, kao i premijer Albin Kurti potpisali su taj zahtjev, koji oni pripremaju za predaju Češkoj Republici u četvrtak. Trenutno predsjedava Vijećem EU. „Ovo je otvaranje novog poglavlja“, izjavio je Kurti. „Napredak će se sigurno oslanjati na našu posvećenost dubokim i transformativnim reformama kojima se jača naša sloboda i ekonomska situacija,“ izjavio je on. Kosovo ima dugotrajan sukob sa Srbijom, koja je odmah zatražila od Evropske unije da prekine proces kandidature Kosova. Kosovo, zadnja zemlja Zapadnog Balkana koja je dobila članstvo u EU, vjerovatno će imati dug i izazovan proces pristupanja– i to ne samo zbog stresne situacije sa Srbijom. Kosovo, koje je većinom etnički Albanac, proglasilo je nezavisnost od Srbije 2008.godine. Srbija je u stvari odbila priznati Kosovo i također ga smatra komponentom svoje oblasti. Slobodu Kosova nije identifikovalo 5 država učesnica EU: Kipar, Grčka, Rumunija, Slovačka i Španija. Srbija je u stvari Ludo reagirala na prijavu Kosova za članstvo u EU. Srbijanske vlasti saopćile su da će od 5 zemalja koje ne priznaju slobodu Kosova zatražiti da opstruiraju kampanju u Briselu.
PM: EU šalje povoljan signal Zapadnom Balkanu
Područje je dodatno ključno sa zaštitne tačke gledišta. Evropska unija (EU) je na samitu u Tirani poslala veoma pozitivan signal da je on ozbiljan po pitanju zemalja Zapadnog Balkana. To uspravno utorak (6). 12.) vrh je ocijenio šef države Eduard Heger (Olano). „Pozitivan rezultat je– koji je jasno odjeknuo — međusobna povezanost i po pitanju turista. To je sporazum između telekomunikacionih kompanija da počnu usklađivati roming već u oktobru sljedeće godine. Mislim da će naši stanovnici to takođe vrednovati sa stanovišta turista“, izjavio je. On je uključio da će se lutajuće cijene postepeno minimizirati dok se potpuno ne namire 2029.godine. Heger je ustvrdio da su na samitu u Tirani dominirale aktuelne zabrinutosti– migracije, koje su uključivale učešće u jačanju zaštite granica, kao i učešće u prisustvovanju situaciji u zemljama gdje dolazi do kretanja. „Istovremeno, razgovarali smo i o energetskim objektima– ovdje vidimo dodatnu vitalnu saradnju i kratkoročno. Moramo kupiti okvir. Postoji mnogo prostora za finansijska ulaganja i finansijsku međusobnu povezanost“, izjavio je premijer. On je dodatno naglasio da je i Zapadni Balkan od vitalnog značaja sa stanovišta evropskog kontinenta iz bezbednosne perspektive. Heger je pojasnio da je afirmacija Tirane zaista temeljita i naglasio da se ona također sastoji od specifičnih količina koje će EU dati, na primjer, kako bi pomogla narodu Zapadnog Balkana da izađe na kraj s krizom moći.
NATO: Zapadni Balkan je u našoj taktičkoj kamatnoj stopi
Zemlje Zapadnog Balkana ne suočavaju se sa „brzim rizikom“ od vojnog sukoba u Ukrajini i nalaze se u izračunatoj kamatnoj stopi Severnoatlantskog partnerstva. Zamjenski pomoćnik generala NATO-a Mircea Geoana ustvrdio je u četvrtak tokom provjere za Kosovo. Geoana je posjetio glavni grad Kosova Prištinu, gdje se susreo sa susjedskim zvaničnicima, a posjetio je i globalni cilj na Kosovu (KFOR) pod vodstvom NATO-a. Zamenski pomoćnik general NATO-a zapravo je osudio rusku“ nelogičnu i brutalnu bitku“ u Ukrajini i njen štetan uticaj na region. Zapadni Balkan predstavlja strateško pitanje. „Zapadni Balkan je u našem taktičkom interesu. Želim poslati poruku namjere svim ljudima Zapadnog Balkana da ćemo se svi u konačnici naći u Evropskoj, ali i Euroatlantskoj porodici,“ ustvrdio je Geoana. Albanija, Hrvatska, Crna Gora, kao i Sjeverna Makedonija su trenutno članice NATO-a, dok su Srbija i Bosna i Hercegovina partneri u NATO-u. Kosovo tvrdi da će dobiti pretplatu u okviru programa Saradnja za mir, koji se smatra prvim korakom u postupku asimilacije u NATO.
Vojnici NATO-a imaju sjedište na Kosovu zbog završetka rata na Kosovu 1999.godine. NATO će sigurno u potpunosti štititi teritoriju. Geoana je pozdravio porast ulaganja u odbranu od strane učesnika NATO-a u regionu, navodeći da je to prirodna reakcija na ponašanje Rusije. On je dodao da se NATO priprema da „zaštiti sve saveznike, kao i svaki kvadratni centimetar njihove oblasti“ako je neophodno. Zamjenski generalni sekretar NATO-a potvrdio je opredjeljenje NATO-a da trajno stoji s Ukrajinom. „Oni zaslužuju našu pomoć. Ova divna zemlja zaslužuje da bude slobodna, nezavisna i suverena nacija u Evropi.“Bugarska pokušava ponovno aktivirati posao naftovoda koji će sigurno ići preko Balkana. Bugarska traži ponovno pokretanje projekta cijevi koji bi sigurno išao preko Balkana, kao i da ponudi nerusku naftu svojoj jedinoj Rafineriji na Crnom moru. To je precizirao bugarski šef države Rumen Radev. Rafinerijom upravlja ruska naftna firma Lukoil. Sofija razgovara s okolnom Grčkom o izgradnji cijevi od 300 kilometara kojom bi se prenosila nafta iz grčke luke Alexandroupoli na obali Egeja do bugarske crnomorske luke Burgas.